PLAN PLOČE
Podsjetimo se!
Računalna mreža (Network) – skup povezanih računala i ostalih uređaja koji mogu međusobno komunicirati radi razmjene podataka putem žične ili bežične veze.
PAN (Personal Area Network) – osobna računalna mreža (spajanje računala, pametnih telefona i ostalih uređaja koji se mogu naći u blizini neke osobe.
LAN (Lokal Area Network) – lokalna je mreža namijenjena povezivanju računala i drugih mrežnih uređaja na manjim udaljenostima (kuća, ured, zgrada), uređaje u nju možemo spajati žično (UTP kabelima) ili bežično (WLAN).
MAN (Metropolitan Area Network) – mreža koja se prostire preko područja jednog grada (npr. usluga besplatnog bežičnog povezivanja s internetom u nekom turističkom mjestu).
WAN (Wide Area Network) – široko rasprostranjena mreža koja pokriva veće zemljopisno područje (države, kontinente), najveća WAN mreža je internet. Za povezivanje je potrebna vanjska telekomunikacijska infrastruktura.
Mreža ravnopravnih računala – čvor-čvor (peer to peer, P2P) – u ovoj vrsti mreže sva računala su ravnopravno povezana, što znači da ravnopravno komuniciraju te se služe zajedničkim resursima. Svako računalo u ovoj vrsti mreže je istovremeno i korisnik i poslužitelj.
Mrežni profil Javno (Public) – skrit će računalo od drugih uređaja na mreži čime će biti onemogućena zajednička uporaba pisača ili dijeljenje mapa (razmjena datoteka).
Mrežni profil Privatno (Privat) – namijenjen uporabi u pouzdanoj mreži (kućna mreža, mreža na poslu). Računalo je vidljivo ostalim uređajima na mreži, čime je omogućena zajednička uporaba pisača, dijeljenih mapa (razmjena datoteka).
Radna grupa (Workgroup) – omogućava povezivanje više računala i ostalih uređaja u lokalne (žične ili bežične mreže), na ravnopravnoj osnovi.
Hardver (Sklopovlje) – fizički, opipljivi dio računala (neki dio računala).
Softver (Programska oprema) – neopipljivi dio računala, podatci i programi instalirani u računalu.
IKT – informacijsko-komunikacijska tehnologija
Koje su nam komponente potrebne za uspješno povezivanje u računalnu mrežu? Koja je od mrežnih komponenti najzaposlenija? Koje mrežne resurse najčešće dijelimo na mreži? Na koje se načine možemo povezati s internetom?
Mrežna kartica (NIC – Network Interface Card) – komponenta/dio središnje jedinice računala koja (žično ili bežično) uz ostale mrežne komponente/dijelove, omogućava komunikaciju računala preko računalne mreže.
- ŽIČNA (ethernet) KARTICA -> integrirana je na matičnu ploču
- BEŽIČNA (wirelles) KARTICA -> ugrađena je u prijenosnike, pametne telefone, tablete i ostale prijenosne uređaje, a u stolna računala se može priključiti putem USB priključka
Preklopnik (switch)
– povezuje sva računala i mrežne uređaje u žičnoj vrsti veze (omogućava da više uređaja istovremeno i neometano koristi mrežu),
– upravlja komunikacijom, dijeli mrežni promet i šalje ga na odredište.
Jedan je od najzaposlenijih mrežnih komponenti. Ovisi o brzini, veličini paketa i broju ulaza (portova) na koja su priključena računala. U nekim krajnjim slučajevima trebao bi u svakoj sekundi obrađivati više od 35 milijuna paketa.
Usmjernik (router)
– uređaj koji spaja više računalnih mreža,
– usmjerava pakete iz jedne mreže u drugu.
U njemu je integrirano više uređaja, npr. pristupna točka i poslužitelj IP adresa. S preklopnikom je povezan putem UTP kabela.
UTP (Unshielded twisted pair) kabeli – povezuju mrežne komponente/dijelove. Vanjska izolacija UTP kabela može biti u različitim bojama što pomaže boljoj organizaciji raznih mrežnih uređaja u računalnoj mreži.
TCP/IP (Transmission Control Protocol/ Internet Protocol) – najpoznatija je norma za prijenos podataka na kojoj je utemeljen internet. S pomoću medija (žičnih i bežičnih) omogućuje komunikaciju između svih mrežnih komponenti: mrežnih kartica, preklopnika, usmjernika.
PRISTUP INTERNETU
ISP (Internet Service Provider) je tvrtka koja pruža internetske usluge i omogućuje nam pristup internetu. Sklapanjem ugovora s nekom od tvrtki pružatelja internetskih usluga otvaramo korisnički račun.
KORISNIČKI RAČUN
– korisničko ime i lozinka (username, password)
– adresa e-pošte (e-mail)
– prostor na poslužitelju za smještaj osobnih stranica (ne nude ga svi pružatelji).
PRISTUP INTERNETU ostvarujemo:
– uporabom stalne žične veze, digitalne pretplatničke linije DSL (Digital Subscriber Line)
– kabelskom vezom (najčešće u zgradama gdje postoji kabelska televizija)
– optičkom vezom (najčešće se spajaju poduzeća, ustnove, napredniji korisnici)
– bežičnom mobilnom mrežom (podatkovna i SIM kartica)
– s pomoću javne bežične mreže.
Korisnički račun određuje prava i obveze korisnika te obračun troškova koje korisnik podmiruje pružatelju internetskih usluga. Cijena pristupa internetu ovisi o vrsti odabrane usluge, a plaća se putem mjesečnog računa pružatelju internetskih usluga s kojim smo sklopili ugovor.
AKTIVNOST 1. Trajanje istraživanja: 5 minuta
Svaka skupina istražuje tvrtke pružatelja internetskih usluga u Hrvatskoj (minimalno 3). Najvažnije činjenice o njima ukratko zapiši. Predstavnik skupine izlaže naučeno i zapisano. Članovi promatrači mogu postavljati pitanja.
BRZINA PRISTUPA INTERNETU
Brzina pristupa internetu važna je zbog potrebe postavljanja reprodukcije i dijeljenja kvalitetnih videozapisa uporabom sve brojnijih internetskih usluga namijenjenih komunikaciji, zabavi i obrazovanju (YouTube, videokonferencije, video na zahtjev npr. HBO, Netflix itd.)
AKTIVNOST 2. Trajanje istraživanja: 5 minuta
Pronađite internetske pružatelje usluga koji nude optički internet te zapišite koju maksimalnu brzinu preuzimanja i slanja imaju u ponudi.
(zapisati u bilježnicu ->
Školski rad, 1.2. Optički internet, istraživanje)
S optikom uvijek imate najbolji dostupni ping za online gaming i dovoljno propusnosti za sve online aktivnosti.
BRZINA PREUZIMANJA PODATAKA -> Download -> brzina potrebna za preuzimanje podataka s poslužitelja na naše računalo
BRZINA SLANJA PODATAKA -> Upload -> brzina slanja podataka s našeg računala na poslužitelj
REZULTATI MJERENJA VREMENA ODZIVA BRZINE PREUZIMANJA I SLANJA PODATAKA -> Ping
Brzina preuzimanja i slanja podataka mjeri se u Mbps (megabit po sekundi). Moguća brzina ovisi o udaljenosti od telefonske centrale i kvaliteti telefonske linije i o paketu usluga koje smo zakupili kod našeg pružatelja internetskih usluga. Često je brzina slanja puno manja od brzine preuzimanja.
Vrijeme odziva proteklo od slanja zahtjeva s našeg računala prema poslužitelju na internetu do stizanja odgovora s poslužitelja na našem računalu (PING) se mjeri u milisekundama (ms).
– OVO TREBAM ZNATI –
(PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA)
- Nabrojite najvažnije mrežne komponente i ukratko objasnite svrhu svake od njih.
- Na koje načine mogu biti povezani mrežni uređaji?
- Koji mrežni uređaj omogućuje povezivanje s drugim mrežama, npr. internetom?
- Koji je mrežni uređaj najzaposleniji i zašto?
- Na koje načine možemo ostvariti pristup internetu?
- Kojim se jedinicama mjeri brzina preuzimanja i slanja podataka internetom?
- Objasni download i upload.
- Objasni hardver i softver.
- Što je ISP (Internet Service Provider)?
- Što označava kratica IKT?
DOMAĆI RAD
u bilježnicu uredno i čitko napisati postavljene zadatke
- Ako nisi – prepiši Plan ploče. (postavljen na početku)
- Odgovori na Pitanja za provjeru znanja postavljena iznad. (pitanje pa odgovor)
- Klikni na poveznicu i riješi Kahoot kviz. (prijavi se sa svojim imenom i prezimenom).