UVOD
Digitalne kompetencije su neophodne za kvalitetnu primjenu tehnologije pri obavljanju svakodnevnih obveza. Zadatcima koji slijede razvijati ćeš digitalne kompetencije, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost kao i rješavanje problema te donošenje odluka s pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije, ali i dobro se zabaviti.
Može li računalo razmišljati?
Računalo je uređaj koji prima, šalje, obrađuje i dijeli podatke, no zna li ono razmišljati?
Gotovo svi uređaji u domaćinstvu kao i prijevozna sredstva koriste programe za svoj rad. Da bi na računalu bilo moguće crtati, pisati, gledati film ili igrati igrice, na njemu mora biti ugrađen odgovarajući program.
Korištenjem računala može nam se učiniti da ono može misliti, baš kao i mi, no to nije točno. Računalo zna riješiti samo zadatke za koje primi jasne upute. Te upute zovemo algoritam. Dakle, algoritam je postupak kojim se opisuje točan redoslijed kojim obavljamo neke radnje.
Do sada ste na računalu igrali igrice, crtali, pisali, izrađivali prezentacije, pregledavali mrežne stranice. Da bi sve to mogli raditi, netko je morao “naučiti” računalo kako će to izvoditi.
Računalo razumije i može provesti samo naredbe pisane na njemu razumljivom jeziku. Takav se jezik zove programski jezik. On se sastoji od naredbi i pravila za njihovo korištenje. Takvih jezika je mnogo: Scratch, Python, C, C++, C#, Java, Basic, Java Script, Ruby, PHP, CSS, Shell i mnogi drugi.
Računalni program se sastoji od niza naredbi koje rješavaju neki zadatak. Postupak pisanja programa zove se programiranje, a osoba koja programira, programer.
Ovisno o načinu slaganja uputa, postoje 3 vrste algoritama:
Algoritam slijeda je postupak kod kojeg se upute izvršavaju jedna iza druge.
UNOS PODATAKA
OBRADA PODATAKA
ISPIS PODATAKA
Algoritam ponavljanja -> postupak kod kojeg se niz naredbi ponavlja određeni broj puta.
Algoritam grananja postupak kod kojeg obavljanje radnje ovisi o odgovoru na postavljeno pitanje.
AKO -> ONDA
AKO -> ONDA -> INAČE
Riješi problem tako da pravilnim redoslijedom posložiš algoritme iz svakodnevnog života. 😉
Odigraj igrice.
SMOOTHIE SA ZOBENIM PAHULJICAMA I JAGODAMA
SASTOJCI:
250ml sojinog mlijeka
50g zobenih pahuljica
1 banana (na komadiće)
15 jagoda (može i smrznute)
1/2 žličice ekstrakta vanilije
PRIPREMA (ALGORITAM!):
1. stavi mlijeko u blender
2. stavi pahuljice u blender
3. stavi bananu u blender
4. stavi jagode u blender
5. stavi vaniliju u blender
6. blendaj sve zajedno 30-60 sekundi
7. izlij u čašu
8. posluži se (popij)
Koji algoritam predstavlja ovaj recept?
INSTALACIJA PROGRAMA PYTHON (na računalo)
Python je besplatan programski jezik i može se instalirati na skoro sve poznatije operativne sustave (Windows, Mac OS i Linux). Instalacijska datoteka može se jednostavno preuzeti na sljedećoj poveznici. Za pomoć pri instaliranju pogledaj video.
IDLE (Python GUI) je nastalo od Integrated Development Environment što prevodimo kao integrirano razvojno okruženje. GUI dolazi od Graphical User Interface što znači grafičko korisničko sučelje.
PYTHON ONLINE
Ako nemaš pri ruci svoje računalo, ne brini jer Python online ne trebaš instalirati i možeš ga koristiti na mobitelu, tabletu ili bilo kojem drugom računalu koje nema instaliran Python. Sve što izradiš možeš podijeliti ili preuzeti. 🙂
SUČELJE PROGRAMA PYTHON
Interaktivno sučelje koristi se tako da se na mjesto unosa (>>>) upisuju neke vrijednosti te uneseni sadržaj potvrdi tipkom Enter. Ako interaktivno sučelje prepozna uneseni sadržaj kao neku naredbu ili vrijednost, izvršit će zadatak ili ispisati zadanu vrijednost. U suprotnom, pojavit će se poruka o pogrešci. Poruke o pogrešci pri unosu sadržaja ili pozivu naredbi se ispisuju crvenom bojom. Kada u Pythonu upišemo riječ koju on ne prepoznaje, dobijemo poruku o pogrešci. To se događa svaki put kada Python ne zna što napraviti s onim što smo mu zadali. Računalna pogreška naziva se još i bug. Danas je bug općeprihvaćen naziv za pogrešku pri pisanju naredbi, iako taj izraz u doslovnom prijevodu znači mali insekt. Taj se naziv počeo upotrebljavati tijekom istraživanja pogrešaka u radu računala još davne 1946. godine kada se pokazalo da su sve pogreške u radu računala uzrokovali mali insekti koji su se zalijepili za releje računala.
* Relej je vrsta prekidača čije je stanje (uključeno ili isključeno) upravljano električnim nabojem, tj. posredstvom elektromagneta ili nekoga drugog mehanizma. Sklopni aparat koji mjeri neku pogonsku veličinu (struju, napon, tlak, brzinu vrtnje, temperaturu, snagu itd.) te pri određenoj vrijednosti te veličine automatski zatvara ili otvara svoje kontakte.
MATEMATIČKI OPERATORI
U Pythonu se upotrebljavaju poznati matematički operatori +, -, *, /, ali i operator cjelobrojnog dijeljenja // te operator ostatka dijeljenja %. U Pythonu je, kao i u matematici, definiran redoslijed izvršavanja matematičkih operatora.
| OPERATOR | OPIS DJELOVANJA |
| + | zbrajanje |
| – | oduzimanje |
| * | množenje |
| / | dijeljenje |
| // | cjelobrojno dijeljenje |
| % | ostatak dijeljenja |
| PRIORITET | OPERATOR | REDOSLIJED IZVRŠAVANJA |
| 1. | () | od unutarnjih zagrada prema vanjskim zagradama |
| 2. | // * / % | slijeva nadesno u izrazu |
| 3. | + – | slijeva nadesno u izrazu |
PRIMJER: 11 : 4 = 2 i ostatak 3
Rezultat cjelobrojnog dijeljenja (//) bio bi 2 -> 11 // 4 = 2
Rezultat ostatka dijeljenja (%) bio bi 3 -> 11 % 4 = 3
ZNAKOVNI NIZOVI I MATEMATIČKI OPERATORI
Zanimljivo je da se sa znakovnim nizovima mogu upotrebljavati matematički operatori, ali samo operatori zbrajanja (+) i množenja (*).
VARIJABLE
Varijabla je mjesto u memoriji računala označeno simboličkim imenom (npr. a ili b) u koju zapisujemo vrijednost ulaznog podatka.
KAKO ISPRAVNO NAPISATI NAZIV VARIJABLE?
- U nazivu se mogu koristiti sve znamenke (0-9) i slova
- Naziv varijable ne može početi znamenkom
- U nazivu se ne mogu koristiti simboli kao što su @ – / #
- Razmak se ne može koristiti, ali se za povezivanje riječi koje čine naziv varijable može koristiti znak _ npr.: p_znak, p_broj
- Ne smiju se koristiti riječi koje Python upotrebljava za naredbe, npr. print, int, min, max, True itd….
- Ne preporučuje se (iako je dopušteno) u nazivu varijable upotrebljavati dijakritičke znakove hrv. abecede (š, č, ć, ž, đ)
- Python razlikuje velika i mala slova. Varijable a i A dvije su različite varijable.
ISPIS U VIŠE REDOVA
Ako želimo ispis u više redaka pomoću naredbe print, tada za prelazak u novi red koristimo parametar \n
Oznaku dobijemo kombinacijom tipki, tj. i stodobnim pritiskom desne tipke Alt Gr i tipke Q.
Npr.
TABULATOR
\t -> tabulator -> znak \t pomiče početak ispisa udesno za vrijednost tabulatora (osam znakova). Npr.
SEPARATORI
Ispis se može oblikovati prema želji uporabom razdjelnika ili separatora između podataka (sep). Separatori mogu biti različiti znakovi kao npr. , ; : < > – i slično.
IGRAJ, PONOVI, UČI!
