PETLJA FOR
Nakon što smo usvojili osnovnu algoritamsku strukturu slijeda te stvorili prve računalne programe, krenimo korak dalje. Upoznajmo se s naredbom koja će nam omogućiti da na jednostavan način ponavljamo izvršavanje nekih naredbi.
Sjetimo se kako smo u grafičkom modulu crtali razne geometrijske likove. To smo rješavali slijedno tako da smo pisali sve naredbe jednu ispod druge, iako su se neke ponavljale i više puta. Pitali ste me i odgovorila sam vam tada na satu – Da, možemo to i skraćeno pisati, sve u jednom redu, ali idemo polako.
Kad je u računalnom programu potrebno više puta izvršiti neke naredbe, najbolje je upotrijebiti naredbe koje nazivamo petlje. Petlje čine algoritamsku strukturu ponavljanja, a razlikujemo ih s obzirom na način na koji se određuje broj ponavljanja naredbi.
Upoznat ćemo naredbu for u kojoj je točno određen broj ponavljanja naredbi. Dakle for petlju koristimo kad god nam je unaprijed poznat broj ponavljanja neke radnje!
Naredba for uvijek upotrebljava jednu varijablu. Nepisano pravilo je da je to najčešće slovo i ili j, iako ne mora biti. Ta varijabla, u ovom gore primjeru je to i služi kao brojač ponavljanja.
for i in range (3): -> što znači 3 puta mi izvrši naredbu koja piše ispod, a u našem slučaju piše
fd(100); lt(120) -> dakle, 3 puta za redom izvrši 100 koraka naprijed i okreni se za 120 stupnjeva. Kad to izvršiš – stani.
KAKO RADI PETLJA FOR?
Promotrimo djelovanje petlje for na primjeru crtanja kvadrata s duljinom stranica 100.
OBJAŠNJENJE -> Petlja for upotrebljava varijablu i kao brojač kojim kontrolira koliko se puta ponavlja izvršavanje odabranih naredbi. Brojač se postavlja na početnu vrijednost, a dvakim daljnjim izvršavanjem petlje brojač se povećava dok ne dostigne graničnu (zadnju) vrijednost i petlja ne prekine s radom. U našem primjeru granična vrijednost brojača je 4.
VAŽNO! Ako nije navedena početna vrijednost, Python uvijek pretpostavlja da je ta vrijednost 0. Ako nije navedena vrijednost uvećavanja brojača, Python uvijek pretpostavlja da je ta vrijednost 1.
ŠTO ODREĐUJE POČETNU I GRANIČNU VRIJEDNOST VARIJABLE PETLJE?
dio range (početna, granična, korak)
AKO JE STRANICA LIKA NEPOZNATA…
BROJIMO BROJAČEM… 1, 2, 3, 4 … n
ZADATAK 1.
Ispiši sve prirodne brojeve manje od prirodnog broja n (nepoznati broj).
- Postavimo si pitanje. Koji su to manji brojevi od n?
- Svi brojevi od 1 (jer je to prvi prirodni broj) do tog broja n (kojeg će netko odrediti)
- Do kad se izvršava petlja ponavljanja? Dok je vrijednost varijable petlje manja od granične vrijednosti.
Npr. za n=10 program bi trebao ispisati brojeve 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
Koristeći parametar end=’ ‘ unutar print naredbe vrijednosti će se ispisati jedne pored druge, odvojene znakom razmaka (‘ ‘).
ZADATAK 2.
Ispiši sve parne brojeve koji su veći od 12 a manji od 29.
ZADATAK 3. – PRIMJER SA ZNAKOVNIM NIZOM
NAJČEŠĆE POGREŠKE U RADU S PETLJOM FOR
- pogrešno definiranje početne i granične (završne) vrijednosti brojača
- pogrešno korištenje uvlake za naredbe
- zaboravljanje dvotočke (koja najavljuje naredbu ili blok naredbi) na kraju uvjeta
DOMAĆI RAD
U bilježnicu napiši zadatke i riješi ih. Služi se programom Python kako bi provjerio svoja rješenja. Nemoj pisati napamet kad već imaš program koji će ti dati rješenje toga što si napisao!
ZADATAK 1. Napiši računalni program sa for petljom koji će nacrtati pravilni osmerokut.
ZADATAK 2. Za učitani broj učenika u razredu napiši računalno rješenje koje će ispisati redni broj učenika koji imaju parni broj u imeniku.
ZADATAK 3. Napiši računalni program sa for petljom koji će nacrtati pravilni peterokut duljine stranica 100.
ZADATAK 4. Što će se ispisati nakon izvršavanja sljedećih naredbi?
ZADATAK 5. Što će se ispisati nakon izvršavanja sljedećih naredbi?
ZADATAK 6. Napiši program koji ispisuje sve prirodne brojeve koji se nalaze između brojeva a i b uključujući i te brojeve (oba!). Brojevi a i b ulazne su varijable koje se unose s tipkovnice.
ZADATAK 7. Napiši program koji će ispisati prvih 10 prirodnih brojeva kao što je prikazano.
