ELEMENTI VREDNOVANJA


ELEMENTI VREDNOVANJA UČENIKA ​​IZ PREDMETA INFORMATIKA


1., 3., 6., 7. RAZRED
KATOLIČKA OSNOVNA ŠKOLA, ŠIBENIK
ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.
UČITELJICA: JOSIPA BALJKAS KLISOVIĆ

ELEMENTI VREDNOVANJA – INFORMATIKA

  • usvojenost znanja
  • rješavanje problema
  • digitalni sadržaji i suradnja.


Element „usvojenost znanja“
 uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.

Element „rješavanje problema“ uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.

Element „digitalni sadržaji i suradnja” uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.

U prvome i drugome razredu osnovne škole, postignuća učenika na kraju školske godine opisuju se s pomoću kvalitativnih opisivača postignuća (zaključna procjena) na ljestvici s trima stupnjevima: potrebna podrška, u skladu s očekivanjima, iznimno u odnosu na očekivanja opisana u kurikulumu. Učitelj upisuje i kratak osvrt na postignuća učenika konkretnim i autentičnim opisom učenikovih jakih strana i područja za napredovanje u predmetu.

Ljestvica ocjena i bodovanja u postotcima
(razredna nastava, 1.-4. razred)

0 – 48%    nedovoljan (1)
49 – 61%    dovoljan (2)
62 – 74%    dobar (3)
75 – 87%    vrlo dobar (4)
88 – 100%    odličan (5)

Ljestvica ocjena i bodovanja u postotcima
(predmetna nastava, 5.-8. razred)

0 – 49%    nedovoljan (1)
50 – 62%    dovoljan (2)
63 – 74%    dobar (3)
75 – 89%    vrlo dobar (4)
90 – 100%    odličan (5)


Uspjeh učenika iz Informatike vrednuje se gotovo na svakom satu kroz praktičan rad na računalu, aktivnosti tijekom nastavnog sata, usmeno ispitivanje, pregledavanje domaćih zadaća te dodatne aktivnosti kao što su ponavljanje nastavnih sadržaja s prethodnog sata (na početku prvog nastavnog sata sljedećeg tjedna), rad na projektnim zadatcima, izrada plakata, prezentacija, video materijala, referata, umnih mapa i ostalih digitalnih sadržaja.

  • VREDNOVANJE ZA UČENJE
    Pristupom vrednovanje za učenje stavlja se naglasak na proces zajedničkoga prikupljanja informacija i dokaza o procesu učenja i poučavanja učitelja i učenika te interpretaciji tih informacija i dokaza kako bi učitelj unaprijedio poučavanje, a učenik proces učenja. Takvim pristupom učeniku se pruža mogućnost da tijekom učenja postane svjestan kako uči te uvidi kako treba učiti da bi postigao bolje rezultate. Vrednovanje za učenje rezultira kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja, a ne ocjenom.
    Moguće su metode i tehnike vrednovanja za učenje u Informatici:
    • ljestvice procjene – popis aktivnosti ili zadataka koje učenik izvodi, a s pomoću kojeg sam prati realizaciju i uspješnost
    • e-portfolio – zbirka digitalnih radova koju učenik izrađuje tijekom školovanja
    • praćenje tijekom rada – uporaba online sustava za opažanje i davanje brzih povratnih informacija učenicima.
    Stvaranje e-portfolija omogućuje praćenje napretka učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Stvarajući zbirku dokumenata kojom pokazuje svoj rad, učenik razvija kritičko mišljenje, samovrednuje svoja znanja i postignuća te stvara pozitivne digitalne tragove.
  • VREDNOVANJE KAO UČENJE
    Različite metode i tehnike koje se primjenjuju u pristupu vrednovanje kao učenje doprinose aktivnomu uključivanju učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja i to različitim aktivnostima vršnjačkoga i/ili samorefleksivnoga vrednovanja. Suradničkim načinom rada u virtualnome okruženju lako se provode aktivnosti vršnjačkoga vrednovanja te samoregulacije svojega procesa učenja.
    Razvijanje svijesti o svojoj sposobnosti, napretku i vrijednosti svojega rada važna je odgojna komponenta procesa učenja i poučavanja. Samovrednovanjem u učenika razvijamo motivaciju za ulaganje dodatnoga napora za postizanjem željenoga uspjeha.
    Moguće su metode i tehnike vrednovanja kao učenja u Informatici:
    • samorefleksija i samovrednovanje
    • ljestvice procjene
    • interaktivne lekcije, zadatci ili simulacije
    • odabir složenosti zadataka prema samoprocjeni te refleksija nakon rješavanja
    • digitalni dnevnici učenja kao dopuna učeničkim e-portfolijima ili kao samostalni dokumenti u kojima učenici bilježe svoje uspjehe i izazove
    • izlazne kartice (exit ticket) – učenici daju sebi i učiteljima jednostavnu povratnu informaciju (primjerice: razumio sam, trebam još malo učenja, nisam razumio), mogu biti unutar online sustava praćenja, e-portfolija ili u dijeljenim dokumentima
    • vršnjačko vrednovanje kao dio suradničkih aktivnosti kojima vršnjaci prate rad u timu, pri čemu učenici odlučuju o kriterijima vrednovanja.
    U vrednovanju za učenje i vrednovanju kao učenju učitelj se može koristiti i digitalnim značkama, koje predstavljaju domene ili pojedina postignuća s točno definiranim aktivnostima koje učenik mora odraditi i kriterijima za dobivanje značke. Mogućnost osvajanja značke potiče motivaciju i pruža učeniku kvalitetnu povratnu informaciju što je naučio i koji je sljedeći korak. Također, učitelju omogućuje individualno praćenje rada učenika i pomoć pri poteškoćama. Učenik pohranjuje prikupljene značke u svojemu e-portfoliju.
  • VREDNOVANJE NAUČENOG (PROVJERE)
    Inicijalno provjeravanje
    U svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija učenika iz nastavnog predmeta Informatika može se provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje. Pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera. Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenom pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

    Usmene provjere
    Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika se može provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i traje maksimalno 10 minuta po učeniku.
    Oblici usmenog provjeravanja su:
    – odgovaranje na pitanja,
    – individualni ili grupni razgovor,
    – samostalno izlaganje na računalu ili ploči.
    Ocjena je javna uz obrazloženje učitelja. U e-Dnevnik, u rubrici praćenja učenika (bilješku) upisuje se nadnevak, sadržaj usmenog ispitivanja, ocjena (radi lakšeg snalaženja razrednika i roditelja), te ocjena u rubriku ovisno o tome da li se provjerava usvojenost sadržaja ili primjena znanja. U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera.

    Pisane provjere
    Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka, a provode se kontinuirano tijekom nastavne godine poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Mogu biti duge (do 45 minuta) i kratke (do 15 minuta). Provjere znanja mogu biti sastavljene na papiru ili koristeći se nekim od digitalnih alata u istu svrhu.
    Od učenika se očekuje odgovornost i poštenje u odnosu prema radu s obzirom na nultu toleranciju na nedopuštena i neprihvatljiva ponašanja. Pokušaj prijevare na provjeri znanja implicira oduzimanje ispita i disciplinsku odgovornost. Pod prijevarama prilikom provjera znanja podrazumijeva se prepisivanje na pisanim provjerama znanja, došaptavanje, upotreba nedopuštenih elektroničkih naprava i šalabahtera.
    Učenik koji nije pristupio pisanoj provjeri, istu će pisati slijedeći školski sat kad bude na nastavi Informatike.
    Ispravak negativne ocjene iz provjere znanja provodi se sljedeći nastavni sat (za 7 dana) ili ako učenik nije prisutan u školi, prvi sljedeći sat koji bude prisutan. Negativnu ocjenu učenik ima pravo ispravljati sve do zadnjeg sata tekuće nastavne godine. Ispravak se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera.
    Učenik ima pravo ispravljati pozitivno ocijenjene cjeline (za veću ocjenu) sve do najkasnije 31.5. tekuće nastavne godine. U tom slučaju, u e-Dnevnik upisuju se obje ocjene. Ispravak se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera.
    U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.
    Zbog razlike u složenosti pojedinih nastavnih cjelina, moguće su i razlike u postignutim rezultatima provjera znanja.

    Provjere znanja na računalu/praktične provjere
    Praktične provjere su provjere rada učenika na računalu. Oba elementa ocjenjivanja (Usvojenost znanja i Rješavanje problema) mogu se vrednovati kroz praktičan rad, tako da se iz jedne praktične provjere mogu izvući jedna ili dvije ocjene.

    E-portfolio
    Vrednuju se pojedini radovi prema zadanim ishodima učenja te napredovanja tijekom nastavne godine.

    Učenički projekti
    Vrednuje se sudjelovanje učenika, razine aktivnosti, komunikacije i suradnje, projektna dokumentacija, točnost i preciznost, krajnji rezultat projekta i njegovo predstavljanje.

    Online provjere
    Online provjere se provode kao dio unutarnjeg ili hibridnog vrednovanja.
  • VREDNOVANJE
    Brojčana ocjena (1-5) u dnevniku je rezultat praćenja ili provjere usvojenosti nastavnog sadržaja te primjene stečenog znanja.

    Vrednovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
    U vrednovanju učenika s posebnim potrebama učitelji će posebno uvažavati odredbe čl. 5 Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja.
  • OPISNO PRAĆENJE (RUBRIKA BILJEŠKI)
    Tijekom nastavne godine učenici se opisno prate – interes za predmet, sposobnosti i njihov razvoj, pozornost na satu, učenje, praktične vježbe, radne navike, napredak, sposobnost rješavanja problema, ideje razrade pristupa problemu, pronalaženje rješenja projektnih i sličnih zadataka i drugo.
    Osim datuma provjera i nastavnih cjelina koje su ispitane, u rubriku bilješki unose se zapažanja o radu učenika, zalaganje na satu, ometanje nastave, redovito nošenje pribora, pisanje domaće zadaće i slično. Navedeno se može opisati riječima ili bilježiti znakovima +/-. Na temelju rubrike bilješki može se donijeti ocjena o učenikovom odnosu prema radu.
  • ZAKLJUČNA OCJENA
    Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta Informatike izraz je postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, već se gledaju i upisane bilješke u rubrici upisane tijekom nastavne godine. Za pozitivnu zaključnu ocjenu sve cjeline trebaju biti pozitivno ocijenjene.
    S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu Informatike.
    Za više informacija i detaljima o određenoj ocjeni ili bilješkama i slično, roditelji mogu doći na individualna primanja čiji je raspored objavljen na mrežnoj stranici Škole ili na ovoj mrežnoj stranici pod rubrikom Kontakti.

Josipa Baljkas Klisović